Home > Muslimani i druge tradicije >

Muslimani i druge tradicije

"A ti Putu Gospodara svoga pozovi mudrošću i savjetom lijepim i s njima ti raspravljaj na način najljepši! Doista, Gospodar tvoj najbolje zna ko je skrenuo s Puta Njegova, i On najbolje poznaje one na Pravi Put upućene."

Kalendari tri ibrahimovske religije
· Autor: Kenan Čemo
· Datum: 18.01.2007.

“Allah stvorio je Adema na Svoju priliku”
· Autor: Samir Beglerović
· Datum: 23.03.2006.
 · · · · · · ·  Predavanje održano u Sarajevu na Međunarodnom kolokviju pod nazivom “Vizije pravednog društva: strahovi, očekivanja i mogućnosti zajedničkog života u globaliziranom svijetu sa jevrejskog, kršćanskog i muslimanskog stajališta – Fokus na Jugoistočnoj Evropi”, održanom od 13. do 16. novembra 2005. godine, u organizaciji International Council of Christian and Jews (Internationaler Rat der Christen und Juden e. V.) Abrahamic Forum, i fondacije Konrad Adenauer Stiftung.

U povodu filma ''Pasija'' (II dio)
· Autor: Kenan Čemo
· Datum: 03.06.2004.
 · · · · · · ·  Neposredni povod pisanja ovog teksta je nedavno snimljeni film Mela Gibsona ''Pasija'' u kojem gledamo rekonstrukciju kršćanskog viđenja posljednjih 12 sahati Isusova života. Film je ustalasao emocije širom svijeta. Web stranice pune su raznoraznih informacija o filmu, svakojakih anketa,... Ključni momenat koji film ostavlja na gledaoca jeste njegova slika. Kritīka o brutalnosti scena ne nedostaje, no ipak, u cjelini, kršćanski svijet oduševljen je novom ekranizacijom Isusova križnog puta ... opća euforija svjedočenja ''istine kršćanstva'' koju je film izazvao među kršćanima, nanovo nas nuka da iznesemo učenje islama o robu Božijem, Riječi Njegovoj, Duhu Njegovu, ‘Īsā pejgamberu, a.s. Prvo dajemo kratak doktrinarni prikaz onog što kršćanstvo naučava o poslaničkom liku ‘Īsaâ, aleyhi-s-selām (neka je mir na njega), dok u sržnom, središnjem poglavlju, u kojem izlažemo učenje islama o ‘Īsā pejgamberu, posebnu riječ dajemo i onoj unutarnjoj strani islama, kojom se bavi sufizam, nudeći time obuhvatnje razumijevanje ‘Īsāova, a.s., lika i poslaničke misije.

U povodu filma ''Pasija'' (I dio)
· Autor: Kenan Čemo
· Datum: 25.05.2004.
 · · · · · · ·  Neposredni povod pisanja ovog teksta je nedavno snimljeni film Mela Gibsona ''Pasija'' u kojem gledamo rekonstrukciju kršćanskog viđenja posljednjih 12 sati Isusova života. Film je ustalasao emocije širom svijeta. Web stranice pune su raznoraznih informacija o filmu, svakojakih anketa,... Ključni momenat koji film ostavlja na gledaoca jeste njegova slika. Kritīka o brutalnosti scena ne nedostaje, no ipak, u cjelini, kršćanski svijet oduševljen je novom ekranizacijom Isusova križnog puta ... opća euforija svjedočenja ''istine kršćanstva'' koju je film izazvao među kršćanima, nanovo nas nuka da iznesemo učenje islama o robu Božijem, Riječi Njegovoj, Duhu Njegovu, ‘Īsā pejgamberu, a.s. Prvo dajemo kratak doktrinarni prikaz onog što kršćanstvo naučava o poslaničkom liku ‘Īsaâ, aleyhi-s-selām (neka je mir na njega), dok u sržnom, središnjem poglavlju, u kojem izlažemo učenje islama o ‘Īsā pejgamberu, posebnu riječ dajemo onoj unutarnjoj strani islama, kojom se bavi sufizam, nudeći time obuhvatnije razumijevanje ‘Īsāova, a.s., lika i poslaničke misije.

Šta Biblija kaže o Muhammedu, Sallallahu alejhi ve sellem (II dio)
 * Tekst je priredio Samir Beglerović, a uvodnu riječ sastavio Haris Čengić
· Autor: Ahmed Deedat
· Datum: 05.05.2004.
 · · · · · · ·  Rukovođeni vječnom porukom sljedećih uzvišenih ajeta časnoga Kur'ana koji se odnose na Resulullaha, Muhammeda, alejhisselam: ... Mi smo te, kao poslanika, svim ljudima poslali, a Allah je dovoljan svjedok. (4:79); ... a tebe smo samo kao milost svjetovima poslali. (21:107), i u želji da u ovom plemenitom mjesecu Rebiu-l-Evvelu, mjesecu rođenja Resulullaha, Muhammeda, alejhisselam, njegovu plemenitu ličnost i djelo, približimo srcima svih ljudi, i muslimana i nemuslimana, odlučili smo se da priredimo tekst poznatog muslimanskog istraživača kršćanskih svetih spisa, Ahmeda Didata, koji govori o pomenu Muhammeda, alejhisselam, u Bibliji.

Šta Biblija kaže o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem (I dio)
 * Tekst je priredio Samir Beglerović, a uvodnu riječ sastavio Haris Čengić
· Autor: Ahmed Deedat
· Datum: 29.04.2004.
 · · · · · · ·  Rukovođeni vječnom porukom sljedećih uzvišenih ajeta časnoga Kur'ana koji se odnose na Resulullaha, Muhammeda, alejhisselam: ... Mi smo te, kao poslanika, svim ljudima poslali, a Allah je dovoljan svjedok. (4:79); ... a tebe smo samo kao milost svjetovima poslali. (21:107), i u želji da u ovom plemenitom mjesecu Rebiu-l-Evvelu, mjesecu rođenja Resulullaha, Muhammeda, alejhisselam, njegovu plemenitu ličnost i djelo, približimo srcima svih ljudi, i muslimana i nemuslimana, odlučili smo se da priredimo tekst poznatog muslimanskog istraživača kršćanskih svetih spisa, Ahmeda Didata, koji govori o pomenu Muhammeda, alejhisselam, u Bibliji.

Osnovno o Bibliji i kratke napomene o "koncilu"
· Autor: Samir Beglerović
· Datum: 29.01.2003.
 · · · · · · ·  Ovaj tekst ukratko predstavlja Stari i Novi zavjet te objašnjava značenje i historijsko događanje koncila.

Potreba i mogućnosti muslimansko-kršćanskog dijaloga - islamski pogled (II dio)
 * Predavanje održano na međureligijskom kolokviju “Katolici i muslimani”, 13. studenoga 1999., na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu
· Autor: Dr. Adnan Silajdžić
· Datum: 20.09.2002.
 · · · · · · ·  Ne potcjenjujući poneki pozitivan primjer, kakvih je bilo i na jednoj i na drugoj strani, moramo reći da se muslimansko-kršćansko suočenje, ipak, odvijalo u znaku isključivosti. Takav odnos među pripadnicima raznolikih religijskih tradicija bio je nesumnjivo utemeljen brojnim kulturnim, političkim i ekonomskim razlozima koje bi trebalo sustavno istražiti na obje strane, jer bi time dijalog bio unaprijeđen gledom na njegovu metodu a i njegov sadržaj. Danas, međutim, nema više one uobičajene podjele na Istok i Zapad, ljudi počinju uviđati da se čovjekov religiozitet ne može tako lahko identificirati s nekom sasvim posebnom i izdvojenom kulturnom sredinom. Zbog toga S. H. Nasr s pravom primjećuje da među nova iskustva modernoga čovjeka pripada jedino iskustvo otkrivanja novih religijskih i duhovnih svjetova ili univerzuma. Svjesnost o postojanju nekršćanskih vjerskih doktrina i umjetnosti, a iznad svega toga svjesnost o postojanju raznolikih ljudi i ideja, postala je danas univerzalna. Tu svijest bi valjalo i dalje kultivirati, osobito trajnu filozofiju (philosophia perennis) koja polazi od načela transcendentnog jedinstva religija, te kroz raznolike fomre institucionalnoga dijaloga. Međutim, tu nam se odmah nabacuje sljedeće pitanje: šta u postmodernoj paradigmi u kojoj se sve ozbiljnije pojavljuje idiosinkrazija u odnosu na tradicionalna religijska učenja i institucije, drugim riječima, šta u vremenu “Ekumenizma individualnih ljudskih prava”, kako to primjećuje Daniel Hervieu-Leger, pojam religioznih sloboda uopće podrazumijeva? Tu smo doista pred velikom dvojbom!

Potreba i mogućnosti muslimansko-kršćanskog dijaloga – islamski pogled (I dio)
 * Predavanje održano na međureligijskom kolokviju “Katolici i muslimani”, 13. studenoga 1999., na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu
· Autor: Dr. Adnan Silajdžić
· Datum: 02.08.2002.
 · · · · · · ·  Ne potcjenjujući poneki pozitivan primjer, kakvih je bilo i na jednoj i na drugoj strani, moramo reći da se muslimansko-kršćansko suočenje, ipak, odvijalo u znaku isključivosti. Takav odnos među pripadnicima raznolikih religijskih tradicija bio je nesumnjivo utemeljen brojnim kulturnim, političkim i ekonomskim razlozima koje bi trebalo sustavno istražiti na obje strane, jer bi time dijalog bio unaprijeđen gledom na njegovu metodu a i njegov sadržaj. Danas, međutim, nema više one uobičajene podjele na Istok i Zapad, ljudi počinju uviđati da se čovjekov religiozitet ne može tako lahko identificirati s nekom sasvim posebnom i izdvojenom kulturnom sredinom. Zbog toga S. H. Nasr s pravom primjećuje da među nova iskustva modernoga čovjeka pripada jedino iskustvo otkrivanja novih religijskih i duhovnih svjetova ili univerzuma. Svjesnost o postojanju nekršćanskih vjerskih doktrina i umjetnosti, a iznad svega toga svjesnost o postojanju raznolikih ljudi i ideja, postala je danas univerzalna. Tu svijest bi valjalo i dalje kultivirati, osobito trajnu filozofiju (philosophia perennis) koja polazi od načela transcendentnog jedinstva religija, te kroz raznolike fomre institucionalnoga dijaloga. Međutim, tu nam se odmah nabacuje sljedeće pitanje: šta u postmodernoj paradigmi u kojoj se sve ozbiljnije pojavljuje idiosinkrazija u odnosu na tradicionalna religijska učenja i institucije, drugim riječima, šta u vremenu “Ekumenizma individualnih ljudskih prava”, kako to primjećuje Daniel Hervieu-Leger, pojam religioznih sloboda uopće podrazumijeva? Tu smo doista pred velikom dvojbom!

Islam i nenasilje
 * Riječ je o prijevodu iz knjige "World without violence", koju je priredio dr. Arun Gandhi. Prijevod: Samir Beglerović
· Autor: Ali Asghar
· Datum: 22.07.2002.
 · · · · · · ·  Ovaj tekst namjenjen je prvenstveno pojetiocima stranice-nemuslimanima. U njemu se razmatraju izuzetno bitni pojmovi: džihad, selam i islam.