Osnovi vjerovanja-akaid
Po imamu Ebu Hanifi, poznavanje osnova vjerovanja smatra se najvećim stupnjem razumijevanja vjere kao takve (el-fikh el-ekber). S Božijom pomoći, kroz ovu ćemo kategoriju nastojati predstaviti povijest ideja nastalih kao plod razumijevanja biti vjere ali i same osnove islamskoga vjerovanja na način blizak svakoj osobi.
Rani kelam (II dio)
* preveo i priredio: S.B.
· Autor: Abdel , M. Haleem
· Datum: 26.05.2005.
· · · · · · · El-Fârâbî (al-Fārābī, umro 339./950.) razlikuje pojmove kelâm i fikh te kelâm definira u svome djelu Ihsâul-ulûm (Iĥşā’ al-‘ulūm) kao: “znanost koja omugućava nekoj osobi da podrži konkretna vjerovanja i djela kako su to ustanovili legislatori religije te da pobije sve stavove koji im proturječe.”
Sloboda i predodređenje
· Autor: Haris Čengić
· Datum: 06.09.2004.
· · · · · · · Mi znamo da su neke stvari vezane za našu sudbinu nama predodređene direktnom Allahovom odredbom i mi ih nikako ne možemo izbjeći, a da su one preostale date nama na slobodnu volju i da smo za njih odgovorni. Međutim mi ih nikada ne možemo identificirati, tj. mi nikada ne možemo razlučiti koja od naših konkretnih životnih situacija spada u koju kategoriju i to je ono što ne smijemo ni pokušavati jer nam je Poslanik to zabranio i jer se time približavamo opasnoj ivici. Allah Uzvišeni određuje gdje će nam i koliko dati slobodnu volju, odnosno gdje će je i koliko oduzeti, a mi o tome nemamo nikakvog saznanja ni informacije. Tamo gdje nam je po svojoj volji dao slobodu Allah je odredio da se u Knjigu naše sudbine upiše prema našoj slobodnoj volji a koja je oduvijek bila Njemu poznata. A tamo gdje je odlučio da nam ne dadne slobodu Allah je odredio da se upiše prema Njegovoj volji. Pošto je sve upisano u Knjizi sudbine ne može se nikako desiti drugačije nego kako je upisano i to je potpuna određenost, potpuni determinizam.
Rani kelam (I dio)
* preveo i priredio: S.B.
· Autor: Abdel , M. Haleem
· Datum: 26.08.2004.
· · · · · · · Kelâm (kalām), ili ilmul-kelâm ('ilm al-kalām, znanost kelâma), naziv je one znanosti islama koja se obično oslovljava “spekulativna teologija”. Doslovno, kelâm znači “govor”, “razgovor” ili “riječi”; jetekellem fî (yatakallam fī) znači razgovarati ili diskutirati o nekoj stvari ili temi.
Sunnijski kelam i teološka prijeporna pitanja (I dio)
* preveo i priredio: S.B.
· Autor: James Pavlin
· Datum: 26.08.2004.
· · · · · · · Pitanje kelâma široko je i obuhvata mnoga pitanja. Iz toga razloga, ortodoksni (pravovjerni) odgovor na kelâm veoma je bremenit i raznolik. Kako bismo se usredsredilli na samu srž ortodoksnoga odgovora, njegovu metodologiju i ciljeve, trebamo se fokusirati na neka velika teološka prijeporna pitanja u islamu. Općenito, ta pitanje se odnose na Božiju narav i Njegova Svojstva (Atribute).
Eš'arijsko učenje o Božijim atributima (I dio)
* Rijec je o jednome poglavlju iz knjige "Filozofska teologija Abu al-Hasana al-Aš'arija", autora dr. A. Silajdžića, str. 131.-154; postavljeno s dopuštenjem autora
· Autor: Dr. Adnan Silajdžić
· Datum: 26.08.2004.
· · · · · · · Al-Aš’ārī, kao izmiritelj dvaju ekstremnih gledišta, u središte svojega filozofskog-teološkog učenja smješta problem božanskih atributa. Zbog toga će nam njegova teorija o božanskim atributima dobrano pomoći da, s jedne strane, rekonstruiramo historiju muslimanskoga kelāma, dok će nam historijska rekonstrukcija kalāma omogućiti da otkrijemo fundamentalne doktrinarne probleme naspram kojih se određivao pomalo zbunjeni i zapitani muslimanski teološki um, s druge strane.
Imami – Azam Ebu Hanife i njegov doprinos akaidologiji
* preuzeto iz časopisa Islamska misao, godina I/'78., br. 11.
· Autor: Muharem Omerdić
· Datum: 03.09.2002.
· · · · · · · Mnogi misle da je Ebu Hanife bio samo pravnik i da se uglavnom bavio rješavanjem šerijatsko-pravnih pitanja, osporavajući njegov doprinos na drugim područjima nauke. Ovoj zabludi nasjedaju i mnogi ozbiljni naučnici i istraživači. Ima takvih koji misle, da se Ebu Hanife drugim naukama zanimao do dvadesete godine svog života, a da je onda sve to ostavio i počeo se baviti samo šerijatsko-pravnim pitanjima. To je, najblaže rečeno, nepravedno prema ovom misliocu.
Haridžijske sekte i njihova misao prema Šehrestaniju
· Autor: Kenan Čemo
· Datum: 07.06.2002.
· · · · · · · Cilj ovoga prikaza jeste upoznavanje sa osnovnim dogmatskim načelima haridžija iz pera čuvenog muslimanskog hereziografa eš-Šehrestanija (u. 548. h.), koja on razviđa kroz učenja imanentnih ličnosti haridžijske misli.
33 imansko-islamska šarta
* Preuzeto iz knjige 'Zašto i kako se klanja namaz – salat', El-Kalem, Sarajevo, 1991., str.15.-20.
· Autor: H.hafiz Halil M. i Ismail Haverić
· Datum: 09.04.2002.
· · · · · · · Tekst na jednom mjestu daje pregled 33 imansko-islamska šarta ili temelja, i to: 6 imanskih, 5 islamskih, 4 abdeska, 3 gusulska, 3 tejemumska i 12 namaskih.
Toshihiko Izutsu: "Ontološka relacija između Boga i čovjeka"
* Na osnovu knjige:
· Autor: Meho Šljivo
· Datum: 18.04.1999.
· · · · · · · U naslovljenom tekstu autor razmatra jedan problem, zapravo pitanje koje podjednako interesuje i religiju i filozofiju. To je vječito pitanje porijekla čovjeka i njegovog praizvora.