Fetve Vijeća za fetve BiH (10)
Preporod, br. 19/813, 01. oktobar 2005. i br. 20/814, 15. oktobar 2005.; na pitanja odgovora dr. Enes Ljevaković
Datum: 06.10.2005.
Pitanja
1. Da li je dozvoljeno naklanjavati namaz između ikindije i akšama, budući da se vrati s posla, a već je isteklo podnevsko vrijeme. Hoće li prvo klanjati podnevski pa onda ikindijski fard, ili će podnevski fard naklanjati u akšamsko vrijeme?
2. Ako iz Švicarske, u kojoj živi na privremenom radu, doputuje u Bosnu na sedam dana, hoće li skraćivati četverorekatne namaze cijelo vrijeme boravka ili samo dok putuje?
3. Molimo da razjasnite pitanje kupovine kuće u Švicarskoj na kredit, odnosno pod hipoteku, budući da to rade i neki imami s čime se ja ne slažem.
4. Da li se zekat i sredstva zarađena kamatom mogu dati za izgradnju džamije, i mogu li dati sredstva za džamiju za dušu moje majke, a da priznanica bude na moje ime?
Odgovori
1. U navedenom slučaju bolje je spojiti podne i ikindiju namaz u ikindijsko vrijeme, ako već nije moguće naći prostora i vremena da se podne namaz klanja u njegovom vremenu, jer je i Resulullah, a. s., katkada spajao spomenute namaze radi olakšanja ummetu.
2. Četverorekjatne namaze trebaš skraćivati samo tokom putovanja, a ne i tokom boravka u rodnom mjestu, jer se više ne tretiraš putnikom, a i prestaju one poteškoće zbog kojih je navedena olakšica i propisana.
3. O navedenom pitanju teško je dati kratak odgovor sa “da” ili “ne” budući da se radi o složenom pitanju koje se može posmatrati sa više aspekata. Otuda proističu različiti stavovi savremenih islamskih pravnika o kupovini stana ili kuće putem kamatnih pozajmica. O ovom pitanju je raspravljalo i Evropsko vijeće za fetve i istraživanja, te je nakon iscrpnih rasprava donijelo odluku (broj 2/4, Fetve Evropskog vijeća za fetve i istraživanja, str. 177-185) koja na svoj način odražava dileme muslimana na Zapadu, ali i islamskih pravnih eksperata o ovoj vrsti i načinu poslovanja. Navedena fetva daje jasne smjernice o tome kako da se musliman pravilno postavi i koje korake da poduzme ako dođe u situaciju da mu je neophodno posegnuti za navedenim mehanizmom finansiranja. Smatram korisnim i dovoljnim da ovom prilikom rezimiram fetvu Evropskog vijeća za fetve (koju čitaoci mogu pročitati u integralnom obliku u knjizi Fetve Evropskog vijeća za fetve koja je nedavno prevedena na bosanski jezik) o navedenom pitanju koje je važno ne samo za muslimane na Zapadu već i za muslimane u našoj državi.
U fetvi se navodi da “Vijeće potvrđuje konsenzus urnmeta u pogledu zabranjenosti kamate, kao i to da je ona jedan od smrtnih grijeha te da spada u velike grijehe kojima se objavljuje rat protiv Allaha, dž. š., i Njegovog Poslanika, a.s. Vijeće, također, podržava stav akademija islamskog prava da su bankovne kamate zabranjene”. Vijeće poziva muslimane na Zapadu da ulože maksimalan trud u iznalaženju šerijatski dozvoljenih alternativnih rješenja u kojima nema sumnje, poput murabeha - kupoprodaje koju koriste islamske banke, zatim osnivanja islamskih firmi koje će muslimanima graditi stanove pod povoljnim uvjetima i sl. Muslimani na Zapadu trebaju pregovarati sa evropskim bankama da daju spomenutoj transakciji šerijatski prihvatljivu formu, poput prodaje na rate u koioj se cijena povećava shodno dužini roka plaćanja. Ukoliko sve ovo nije ostvarivo, Vijeće, u svjetlu načela i dokaza Šerijata, smatra da nema smetnje da musliman uzme uobičajeni kamatni zajam radi kupovine stana ili kuće koja mu je neophodna za stanovanje. To sve pod uvjetom da nema drugi stan ili kuću koja zadovoljava njegove potrebe i da nema dovoljno imovine za kupovinu stana na drugi način. Isti propis važi i za kupovinu prostorija za potrebe džamije, mesdžida, islamskog centra i sl. Glavni oslonac za ovaj svoj stav Vijeće je pronašlo u poznatom fikhskom pravilu da “nužda zakon mijenja”, koje je inače predmet saglasnosti među islamskom ulemom, a preuzeto je iz više kur’anskih ajeta. Osiguranje doma je, bez sumnje, nužna potreba muslimana i muslimanske porodice. Uz ovo pravilo uvijek ide i drugo pravilo koje ga nadopunjuje, a glasi da “stanje nužnosti ima svoje granice”. Zato nije dozvoljeno na ovaj način kupovati stanove i kuće u komercijalne svrhe (radi iznajmljivanja, ubiranja rente, preprodaje i sl.).
Drugi oslonac Vijeće je pronašlo u stavu Ebe Hanife kao i nekih drugih islamskih pravnika o kamatnim transakcijama sa nemuslimanima u neislamskim zemljama. Tumačenje i obrazloženje koje je dalo Evropsko vijeće za fetve i istraživanja o navedenom pitanju prihvatam kao svoje.
4. U principu džamije i slične objekte ne treba graditi sredstvima zekjata. Zekjat se izdvaja u fond “Bejtul-mal” a za njegovu valjanu i Šerijatom utvrđenu distribuciju odgovaraju Rijaset Islamske zajednice i Reisu-l-ulema. Korisnici sredstava zekjata su definirani kur’anskim Tekstom, a prioritete i način raspodjele među osam, u Kur’anu određenih kategorija, odredit će nadležna islamska vlast. Katkada to može biti i izgradnja neke džamije. Sredstva stečena kamatom mogu se usmjeriti u gradnju džamije i na taj način se osoba oslobađa na nedozvoljen način stečene imovine, dok zbog grijeha poslovanja s kamatom mora učiniti teobu i zatražiti oprost od Uzvišenog Allaha.
Prilog za džamiju se može dati za dušu umrle osobe, bez obzira na čije ime priznanica bila napisana, jer se djela vrednuju prema namjeri, a ne prema formi i izrazu. Umrla osoba kao i dobročinitelj imat će, ako Bog da, nagradu za to dobročinstvo.