Fetve Vijeća za fetve BiH (12)
Preporod, br. 21/815, 01. novembar 2005.; na pitanja odgovora dr. Enes Ljevaković
Datum: 10.11.2005.
Pitanja:
1. Može li se klanjati dženaza namaz pripadniku romske populacije ako nije član Islamske zajednice niti dolazi u džamiju?
2. Da li je šerijatski opravdana praksa bratimljenja nekih džemata?
3. Koliko je članova IZ potrebno za formiranje novog džemata?
4. Već dugo vremena pokušavam odgonetnuti ulogu i značaj mehra u današnjim uslovima života, i kako da se postavim prema tome, a da ne zaradim grijeh. Stanje po ovom pitanju je vrlo konfuzno; vjerujem da imate uvid u našu praksu koja je ne prešarena, odgovori nejasni, beživotni ili nedostatni. Kako da se imam odnosi prema tom pitanju, kako teoretski (pojasniti smisao i značaj mehra) tako i praktično (staviti ga u kontekst današnjeg načina života i primijeniti ga)?
5. S obzirom da se iz hadisa razumije kako se šejtan ne može pojaviti u njegovom (hazreti Muhammedovom, alejhisselam) liku, da li se može pojaviti u liku nekog drugog Allahovog poslanika (naravno u snu)?
6. Da li se nakon razvoda braka čovjek može oženiti sestrom bivše supruge za njena života?
Odgovori:
1. Dženaza se klanja svakom umrlom muslimanu i muslimanki. U tome nema razlike između pripadnika romskog ili bilo kojeg drugog naroda. Međutim, Romima i svim drugim muslimanima treba staviti do znanja da prisustvo imama kao službenika Islamske zajednice ima svoje uvjete. Jedan od tih uvjeta je i članstvo u Islamskoj zajednici. Ne može niko zahtijevati od imama da klanja dženazu osobi koja nije ili ne želi biti član Islamske zajednice, niti to imam može učiniti u svojstvu službenog lica, jer su takva pravila. Za svaki takav slučaj mora se tražiti odobrenje džematskog odbora i medžlisa IZ, a ti organi imaju po tom pitanju utvrđenu proceduru i od nje u pravilu ne treba odstupati.
2. Kur’an je izričito naglasio da su svi muslimani braća. Bratstvo u vjeri podrazumijeva međusobnu ljubav, saradnju i potpomaganje u dobročinstvu. Nema smetnje da se dva ili više džemata dogovore o tješnjoj, konkretnoj saradnji u nekim projektima, razmjeni posjeta i organiziranju zajedničkih susreta nazivajući to bratimljenjem. Bitan je sadržaj, cilj i ideja koja se promovira određenim djelom, a ne naziv ili formalna sličnost sa nekim manifestacijama iz drugog društvenog, kulturnog, ideološkog miljea.
3. Prema Članu 34. Ustava Islamske zajednice, džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje stotinu muslimanskih domaćinstava, koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti. Ovaj član Ustava je, kako se vidi, fleksibilno postavljen, pa ako postoje opravdani razlozi može se formirati džemat i od manjeg broja domaćinstava. Konačnu odluku o formiranju džemata donosi Rijaset Islamske zajednice na prijedlog nadležnog muftije.
4. Razmišljanje o ulozi i značaju mehra u savremenim uslovima života je dobrodošlo i sigurno je da nećeš pogriješiti u svom razmišljanju ako se budeš pridržavao temeljnih šerijatskih odredbi o ovom važnom propisu islamskog bračnog prava. Te temeljne odredbe su poznate i jasne i objašnjene su u svakoj ozbiljnijoj knjizi o islamskom braku i bračnom životu. Mehr je jedan od uvjeta bračnog ugovora i taj se propis ne može mijenjati. Modaliteti utvrđivanja i realizacije ove obaveze, koja ide na teret ženika, stvar je dogovora ugovornih strana i može biti predmet idžtihada. Imam će u svakom konkretnom slučaju odabrati najpogodniji način da objasni mladencima smisao i značaj mehra u braku. Nema tu ničega čega bi se trebalo stidjeti i u savremenom dobu. Mehr je simbol ljubavi i odanosti prema budućoj supruzi, te materijalna zaštita i odšteta u slučaju da dođe do razvoda braka krivicom muža. Pitanja koja su naznačena u ovom pitanju o mehru imaju smisla i zavrjeđuju širu elaboraciju i naučnu raspravu. U ovoj rubrici to nije moguće učiniti. Nadamo se da će Vijeće za fetve raspravljati o njima na nekoj od svojih sjednica.
5. Poslanik, a. s., je rekao da se šejtan ne može pojaviti u njegovom liku, ali nije pojasnio da li to važi i za ostale Allahove poslanike. Zbog toga ne možemo kategorički tvrditi ni jedno ni drugo. Na osnovu razloga suprotnosti, može se reći da navedena konstatacija ne važi za ostale Poslanike, budući da ih Resulullah nije spomenuo. Na osnovu analogije, mogli bismo zastupati i drugačiji stav. U svakom slučaju, pitanje nema praktičnih implikacija niti spada u osnove Vjerovanja te se njime i ne treba puno baviti.
6. Načelno, nema šerijatskopravne smetnje da se osoba oženi sestrom žene od koje se razveo, nakon isteka iddeta, za njena života, ali postoji velika mogućnost da to dovede do rodbinskih nesuglasica pa i prekida rodbinskih veza među sestrama, pa treba dobro razmisliti prije nego što se odluči za takav postupak.