Fetve Vijeća za fetve BiH (5)

Preporod, br. 13/807, 1. juli 2005.; na pitanja odgovara dr. Enes Ljevaković
Datum: 18.08.2005.

Pitanje: Muradif Rekić iz Banja Luke po­stavio je sljedeća pitanja: 1. Da li mi je dozvoljeno klanja­ti noćni namaz ako se probudim u neko doba noći, a već sam ranije klanjao vitr-namaz? 2. Da li je dozvoljeno poslije za­vršetka namaza (proučena nama­ska dova i Fatiha) ostati sjediti i učiti neke dove (za hajr, nafaku, sreću i sl.) na bosanskom jeziku, a ako nije dozvoljeno da li se može učiti istigfar i da li su ta učenja no­votarija? 3. Da li je dozvoljeno na sedž­di učiti osim “subhane rabbijel­e‘ala” još neku kraću dovu kao npr. “rabbenagfirli ve li validejje”? Molim Vas da mi precizno i konkretno odgovorite.

Odgovor: 1. Dozvoljeno je pod uvje­tom da to ne pređe u običaj i postane stalna praksa. Ako se to stalno ponav­lja onda je bolje vitr-namaz umjesto uz jacijski namaz klanjati poslije noć­nog nafila namaza. 2. Dozvoljeno je ostati sjediti i uči­ti dove na bosanskom jeziku nakon za­vršenog namaza kao što je dozvoljeno učiti istigfar ili bilo koju drugu dovu lijepog sadržaja na bilo kojem jeziku. 3. Prema hanefjskom mezhebu mu­sallija na sedždi u farz namazu, osim “subhane rabbijel-e‘ala”, neće učiti ni­kakve druge dove. Hadisi u kojima se navodi učenje drugih dova, prema tu­mačenju našega mezheba, odnose se na nafile. No, ako bi musallija i prou­čio neku od uobičajenih dova na sedž­di namaz bi mu bio ispravan. Za tvrd­nju da je učenje dova na sedždi, mimo navedenog tesbiha, mekruh nema va­ljanih dokaza u šerijatskim izvorima.

Pitanje: Muhamed Alije Trako iz Visokog postavio je pitanje sljede­će sadržine: Prije tri godine postavio sam obilježje na kabur moje žene u obliku dva sasvim jednostavno obrađena kamena visine oko 70 cm. Sin insistira na postavljanju uobičajenih obilježja (nišana) sa natpisom (tarihom) kako ne bi od­stupili od običajnog prava. Mišlje­nja sam da ovim mojim postup­kom oživljavam Sunnet Allahova poslanika Muhammeda, s.a.v.s., dok sin, koji naginje sufijskim uče­njima, dokazuje mi da je ovaj po­stupak fesad. Napominjem, u ra­spravi po ovoj temi nije bilo ele­menata svađe sa sinom te da ni­sam obavljao nikakve bošnjačke običaje oko merhume osim dže­naze namaza i dove. Napomi­njem, također, da ne pripadam grupaciji takozvanih vehabija i ne držim puno ni do jednog mezhe­ba; veliki sam poklonik praktiko­vanja i oživljavanja Sunneta Alla­hova Poslanika. Još ću navesti ri­ječi Safvet-bega Bašagića: “ako je na dobru budi sam”, tj. mimo svi­jeta, što me je direktno ponuka­lo da potražim odgovor i rješe­nje ovog problema, pa se nadam i Allaha molim da ste u potpuno­sti razumjeli povod pitanja i na­dam se da će te angažovati najemi­nentnije stručnjake da mi odgovo­re u nekom od narednih brojeva ili direktno putem pošte. U iščekiva­nju odgovora najljepše vas selami Muhamed Alije Trako.

Odgovor: Za odgovor na navedeno pitanje irelevantno je da li pitalac pri­pada grupaciji tzv. vehabija ili ne, ali držimo da izjava neke osobe kako “ne drži puno ni do jednog mezheba” zavređuje pažnju i osvrt. Iz nje bi se mo­glo razumjeti da je ona odraz umišlje­nosti i uobraženosti, te nipodaštava­nja rezultata rada najvećih stručnjaka i poznavalaca Šerijata, budući da su pri­znati ehli sunnetski mezhebi rezultat razumijevanja i tumačenja izvora Še­rijata od strane najeminentnije uleme ummeta.

Vaš slučaj je specifičan zato što ste kao pripadnik starije generacije Boš­njaka odstupili od njihove uobičaje­ne prakse vezane za podizanje niša­na umrloj osobi sa ispisanim tarihom (imenom i prezimenom osobe te datu­mom njenog rođenja i smrti), zadovo­ljavajući se sa postavljanjem dva jed­nostavno obrađena kamena, bez ispi­sana tariha, dok se vaš sin zalaže za uobičajenu praksu pisanja tariha na ni­šanima. U sukobu stare i mlade gene­racije obično se stara generacija zala­gala za očuvanje ustaljene prakse, dok je nova generacija težila promjeni. U vašem slučaju imamo obrnutu situaci­ju. I to je jedan od paradoksa naše si­tuacije i našeg vremena. Za pohvalu je vaša želja i nastojanje za oživljavanjem Sunneta Allahova Poslanika, a. s., ali to nebi trebalo značiti i podrazumi­jevati eliminaciju naše općeprihvaće­ne prakse podizanja nišana sa tarihorn koja ne odstupa u bitnim elementima od šerijatskih propisa u navedenom pitanju. Nema nikakve šerijatske smet­nje da se na nišanu ispiše tarih. Tari­hi na nišanima su iznimno važan izvor podataka i informacija o stanovništvu, njihovom kretanju i povijesti u našim krajevima, imaju svoju kulturološku vrijednost koja se ne smije zanemari­ti, a oživljavanje Sunneta može se vrši­ti na brojne druge načine i manifestacije i mimo izostavljanja tariha na niša­nima. Vaš postupak je sukladan propi­sima Šerijata, ali ni stav vašeg sina ni­je u suprotnosti sa duhom islamskih propisa, te ne vidim nikakve smetnje da ne udovoljite želji sina da ispiše ta­rih na nišanu svoje majke, poput dru­gih nišana.

Napomena: Na ostala pristigla pitanja od­govorit ćemo u nekom od narednih brojeva Preporoda, ili izravno na adresu pošiljaoca.